hipotalamus (hipo-1 + talamus, od grč. ϑάλαμος: odaja, komora), dio međumozga; mala skupina specifičnih živčanih stanica na dnu velikoga mozga smještena simetrično ispod talamusa na obje strane treće moždane komore uz neprekinuti niz stanica ispod nje. Nalazi se iza optičke kijazme (djelomičnoga križanja vidnoga puta na bazi mozga), ispred mamilarnih tijela, a prema dolje je preko »drška hipofize« vezan za hipofizu. Živčane stanice hipotalamusa imaju dijelom i osobine žljezdanih stanica s unutarnjim lučenjem, pa je hipotalamus veza između dijelova mozga namijenjenih svjesnim funkcijama i sustava održavanja vitalnih tjelesnih funkcija. Po specifičnosti građe hipotalamus je bio rano prepoznat kao jedinstvena struktura, premda se mogu uočiti pojedini njegovi dijelovi (jezgre). Tek je u novije doba potpuno otkriveno iznimno značenje hipotalamusa za sveukupno ponašanje i reagiranje čovjeka. Ima trostruku ulogu u regulacijama što ih ima živčani sustav: kao »glavni ganglij« autonomnoga živčanoga sustava regulira reakcije utrobnih organa (srca, pluća, probave, krvnih žila, mokrenja), koje su izvan izravnoga nadzora čovjekove volje i svijesti; preko epifize regulira ciklus budnosti i spavanja; svojim hormonima djeluje na prednji režanj hipofize i tako utječe na sustav žlijezda s unutarnjim lučenjem (→ endokrine žlijezde). Preko hipotalamusa mozak neizravno utječe na sve životne funkcije, prilagođujući ih čovjekovim odgovorima na vanjske i psihičke promjene, osiguravajući tako konstantnost vitalnih funkcija (→ homeostaza). Smješten u blizini dijelova limbičkoga sustava, koji regulira emocije i afektivne reakcije čovjeka, hipotalamus posreduje u nizu promjena koje prate afektivne popratne tjelesne reakcije: crvenilo, bljedilo, znojenje, promjene rada srca, krvnoga tlaka i dr. Psihičke promjene, npr. stres, i niz bolesti mogu uzrokovati primarne ili sekundarne promjene ili funkcijske poremećaje većih ili manjih dijelova hipotalamusa, javljajući se kao specifične bolesti: poremećaji osmolarnosti urina ili koncentracije natrija u krvi, dijabetes insipidus, poremećaji rasta, razvojne ili stečene smetnje apetita i tjelesne težine (→ anoreksija; bulimija), poremećaji regulacije temperature, emocija ili libida, krvnoga tlaka, biološkoga ritma i dr.
